Antički pomorci i trgovci koji su iz južnih grčkih kolonija prevozili robu i trgovali sa Ilirima otok su nazvali Ladesta odnosno Ladeston. Rimljani su ga zvali Ladestris, a Neretljani koji su se ondje potom naselili, uzeli su romanski izvorni oblik Lasta dodavši mu sufiks „ovo“ – i tako nastade ime Lastovo.
Park prirode O prirodnim ljepotama otoka Lastova i arhipelaga oko njega najbolje svjedoči podatak da je 2007. Sabor proglasio čitavo područje od 195 km2 parkom prirode...
There are no translations available.
Najistureniji naseljeni otok: Otok Lastovo ubraja se u grupu južnodalmatinskih otoka i naš je najistureniji naseljeni otok. Kao biserje, uz njega se nanizalo još 45 otočića i hridi. Sve ljepši od ljepšega. Ukupno njih 46!
There are no translations available.
Antički pomorci i trgovci koji su iz južnih grčkih kolonija prevozili robu i trgovali sa Ilirima otok su nazvali Ladesta odnosno Ladeston. Rimljani su ga zvali Ladestris, a Neretljani koji su se ondje potom naselili, uzeli su romanski izvorni oblik Lasta dodavši mu sufiks „ovo“ – i tako nastade ime Lastovo.
There are no translations available.
Podmorje oko otoka Lastova već su davno otkrili ronioci i zaljubljenici u kristalno čisto more - u kome se skriva mnoštvo raznovrsne ribe i još raskošnije mnoštvo bolja, algi i koralja. Razvedena obala sa brojnim uvalama, hridi i pličine, te Lastovnjaci - minijaturni arhipelag začuđujuće ljepote što se naslanja na istočnu strenu otoke prema Mljetu, ostvarenje su snova za ronioce: pravi pravcati podvodni raj.
There are no translations available.
Turbo atraktivna destinacija. Za nautičare Lastovo je turbo atraktivna destinacija. Pitome uvale i nedirnuta obala, bujna vegetacija koja se nerijetko spušta do samoga mora, mamac su kojem teško mogu odoljeti.
There are no translations available.
Lastovski fumari: Prepoznatljiva osobina, svojevrsni pečat lastovskih vizura su kamene kuće sa maštovitim dimnjacima – tzv fumarima. Nitko ne zna zašto su se mještani stoljećima trudili da na svojim krovovima podignu što raznovrsnije dimnjake, ali je činjenica da ćete na otoku, pogotovo među starijim kućama rijetko gdje vidjeti dva slična fumara.
There are no translations available.
BOGATSTVO FAUNE. Kao što je bogata i raznovrsna flora na lastovskom arhipelagu tako je iznimno velik broj životinjskih vrsta (141 vrsta kralješnjaka od čega je čak 108 ugroženih). Posebice je ondje mnogo ptica – jer je otočje odmorište brojnim pticama selicama na njihovom putu tijekom rujna i listopada iz Europe u Afriku i onda ponovno na proljeće u obrnutom smjeru. Ondje se gnijezde i zovoji, galebi, gregule, pa čak i rijetki Eleonorin sokol ( na stijenama podno svjetionika Struga).
There are no translations available.
NEMA STRAHA. Za turiste i namjernike važno je spomenuti da na Lastovu nema otrovnih i opasnih životinja. Vrijedi naglasiti da nema čak ni otrovnih pauka poput ozloglašene „crne udovice“ koji su tako česti na stjenovitim dijelovima priobalja, ali što je još i važnije, nema ni zmija otrovnica. Samo bezopasne bjelouške. Stoga bez ikakve bojazni možete šetati poljima ili ljenčariti u hladovini borova.
Lastovski fumari: Prepoznatljiva osobina, svojevrsni pečat lastovskih vizura su kamene kuće sa maštovitim dimnjacima – tzv fumarima. Nitko ne zna zašto su se mještani stoljećima trudili da na svojim krovovima podignu što raznovrsnije dimnjake, ali je činjenica da ćete na otoku, pogotovo među starijim kućama rijetko gdje vidjeti dva slična fumara.
ŠUME Lastovo je uz Mljet naš najšumovitiji otok. Nažalost posljednjih desetljeća na njegovoj južnoj strani haralo je nekoliko požara koji su opustošili šume crnike i bora. No središte otoka, a pogotovo njegova sjeverna i zapadna strana prebogati su raznolikom vegetacijom. Ondje raste čak 703 biljnih vrsta od čega je 15 endemičnih i 53 ugrožene. Najrasprostranjenije su šume planike, crnike i alepskog bora a lastovska osobitost je trava trsovez.
BLAGA KLIMA More je za Lastovce ne samo ljepota, vodena njiva koja ih hrani, već doslovce izvor sveg života - određuje i vjetrove i kišu i sunce!.Najbolji je prirodni termostat. Ljeta su ondje stoga topla ali ne prevruća ( prosječna temperatura u kolovozu je 24,9 stupnjeva C) a zime blage (prosjek u siječnju je 8,3 stupnjeva C) Jeseni su baš stoga toplije stoga od proljeća.
Obilnije kiše padaju tijekom zimskih mjeseci, a suha i sunčana razdoblja ( čak 2700 sunčanih sati godišnje) su u čitavom preostalom dijelu godine. Godišnja vlažnost zraka iznosi oko 68
ROSATA Specifičnost otočke klime su obilne i česte „rosate“. Zahvaljujući baš obilnoj i čestoj rosi kompenzira se nedostatak drugih oborina pa je vegetacija bogata i raznovrsna.
Najčešći vjetrovi koji uglavnom pušu zimi su bura ( sjeveroistočnjak), tramontana (sjevernjak), pulenat (zapadnjak) i jugo (jugoistočnjak), te lebić (jugozapadnjak) te levant (istočnjak). Tijekom ljetnih mjeseci u popodnevnim satima najčešće puše maestral (sjeverozapadnjak).
Raskoš akvatorija
There are no translations available.
PODMORJE. Zahvaljujući obilju zooplanktona more oko otoka Lastova jedno je od ribom najbogatijih područja na Jadranu. Poznato je po kolonijama brkatog jastoga, hlapovima, sovicama, zatim škrpinama, gofovima, kernjama, zubacima, kantorima... Ondje se lovi i plava riba. Mještani svjedoče da je na južnim stranama otoka u blizini spilje Medvjedine još ne tako davno živjela i sredozemna medvjedica.
ŠUME Lastovo je uz Mljet naš najšumovitiji otok. Nažalost posljednjih desetljeća na njegovoj južnoj strani haralo je nekoliko požara koji su opustošili šume crnike i bora. No središte otoka, a pogotovo njegova sjeverna i zapadna strana prebogati su raznolikom vegetacijom. Ondje raste čak 703 biljnih vrsta od čega je 15 endemičnih i 53 ugrožene. Najrasprostranjenije su šume planike, crnike i alepskog bora a lastovska osobitost je trava trsovez. 
PODMORJE. Zahvaljujući obilju zooplanktona more oko otoka Lastova jedno je od ribom najbogatijih područja na Jadranu. Poznato je po kolonijama brkatog jastoga, hlapovima, sovicama, zatim škrpinama, gofovima, kernjama, zubacima, kantorima... Ondje se lovi i plava riba. Mještani svjedoče da je na južnim stranama otoka u blizini spilje Medvjedine još ne tako davno živjela i sredozemna medvjedica. 
