BOGATSTVO FAUNE. Kao što je bogata i raznovrsna flora na lastovskom arhipelagu tako je iznimno velik broj životinjskih vrsta (141 vrsta kralješnjaka od čega je čak 108 ugroženih). Posebice je ondje mnogo ptica – jer je otočje odmorište brojnim pticama selicama na njihovom putu tijekom rujna i listopada iz Europe u Afriku i onda ponovno na proljeće u obrnutom smjeru. Ondje se gnijezde i zovoji, galebi, gregule, pa čak i rijetki Eleonorin sokol ( na stijenama podno svjetionika Struga).
GLAZBENI FESTIVAL. Odlično je bilo svih minulih ljeta, a 2009. Godine, od 29. srpnja do 1. kolovoza bit će na Lastovu stvarno nezaboravno - jer tada će se održati 10 jubilarni ljetni glazbeni festival.
Među ljubiteljima moderne glazbe (jazza,bluesa rocka, punka, soula, hip-hopa…) festival se već odavno etablirao kao najzanimljivije ljetno glazbeno događanje na Jadranu, što potvrđuje i stvarno velik broj posjetitelja koji svakog ljeta „okupiraju“ otok Lastovo.
Sudbonosno DA. Možda više od svih reklamnih slogana o ljepoti i ugodi Lastova, svjedoči za neupućene u prvi mah neočekivani podatak. Naime, posljednjih su godina ondje učestala vjenčanja - i to ne samo mještana, što je uostalom i za očekivati, već je sve više onih koji dolaze iz drugih sredina da baš ovdje dožive svoj najsvečaniji i najljepši dan u životu i prisegnu na ljubav „dok ih smrt ne rastavi“.
BRAČNI ZAVJETI. Većina mladenaca se odlučuje da prisegnu na vjernost i ljubav u prelijepoj, kamenoj, višestoljetnoj župnoj crkvi Sv..Kuzme i Damjana, ali bilo je i onih koji su se vjenčali u nekoj od pitomih i skrovitih uvala.
BLAGA KLIMA More je za Lastovce ne samo ljepota, vodena njiva koja ih hrani, već doslovce izvor sveg života - određuje i vjetrove i kišu i sunce!.Najbolji je prirodni termostat. Ljeta su ondje stoga topla ali ne prevruća ( prosječna temperatura u kolovozu je 24,9 stupnjeva C) a zime blage (prosjek u siječnju je 8,3 stupnjeva C) Jeseni su baš stoga toplije stoga od proljeća.
Obilnije kiše padaju tijekom zimskih mjeseci, a suha i sunčana razdoblja ( čak 2700 sunčanih sati godišnje) su u čitavom preostalom dijelu godine. Godišnja vlažnost zraka iznosi oko 68
ROSATA Specifičnost otočke klime su obilne i česte „rosate“. Zahvaljujući baš obilnoj i čestoj rosi kompenzira se nedostatak drugih oborina pa je vegetacija bogata i raznovrsna.
Najčešći vjetrovi koji uglavnom pušu zimi su bura ( sjeveroistočnjak), tramontana (sjevernjak), pulenat (zapadnjak) i jugo (jugoistočnjak), te lebić (jugozapadnjak) te levant (istočnjak). Tijekom ljetnih mjeseci u popodnevnim satima najčešće puše maestral (sjeverozapadnjak).
Raskoš akvatorija
There are no translations available.
PODMORJE. Zahvaljujući obilju zooplanktona more oko otoka Lastova jedno je od ribom najbogatijih područja na Jadranu. Poznato je po kolonijama brkatog jastoga, hlapovima, sovicama, zatim škrpinama, gofovima, kernjama, zubacima, kantorima... Ondje se lovi i plava riba. Mještani svjedoče da je na južnim stranama otoka u blizini spilje Medvjedine još ne tako davno živjela i sredozemna medvjedica.
Lastovski fumari: Prepoznatljiva osobina, svojevrsni pečat lastovskih vizura su kamene kuće sa maštovitim dimnjacima – tzv fumarima. Nitko ne zna zašto su se mještani stoljećima trudili da na svojim krovovima podignu što raznovrsnije dimnjake, ali je činjenica da ćete na otoku, pogotovo među starijim kućama rijetko gdje vidjeti dva slična fumara.
ŠUME Lastovo je uz Mljet naš najšumovitiji otok. Nažalost posljednjih desetljeća na njegovoj južnoj strani haralo je nekoliko požara koji su opustošili šume crnike i bora. No središte otoka, a pogotovo njegova sjeverna i zapadna strana prebogati su raznolikom vegetacijom. Ondje raste čak 703 biljnih vrsta od čega je 15 endemičnih i 53 ugrožene. Najrasprostranjenije su šume planike, crnike i alepskog bora a lastovska osobitost je trava trsovez.
GLAZBENI FESTIVAL. Odlično je bilo svih minulih ljeta, a 2009. Godine, od 29. srpnja do 1. kolovoza bit će na Lastovu stvarno nezaboravno - jer tada će se održati 10 jubilarni ljetni glazbeni festival. 
Sudbonosno DA. Možda više od svih reklamnih slogana o ljepoti i ugodi Lastova, svjedoči za neupućene u prvi mah neočekivani podatak. Naime, posljednjih su godina ondje učestala vjenčanja - i to ne samo mještana, što je uostalom i za očekivati, već je sve više onih koji dolaze iz drugih sredina da baš ovdje dožive svoj najsvečaniji i najljepši dan u životu i prisegnu na ljubav „dok ih smrt ne rastavi“.
PODMORJE. Zahvaljujući obilju zooplanktona more oko otoka Lastova jedno je od ribom najbogatijih područja na Jadranu. Poznato je po kolonijama brkatog jastoga, hlapovima, sovicama, zatim škrpinama, gofovima, kernjama, zubacima, kantorima... Ondje se lovi i plava riba. Mještani svjedoče da je na južnim stranama otoka u blizini spilje Medvjedine još ne tako davno živjela i sredozemna medvjedica. 
ŠUME Lastovo je uz Mljet naš najšumovitiji otok. Nažalost posljednjih desetljeća na njegovoj južnoj strani haralo je nekoliko požara koji su opustošili šume crnike i bora. No središte otoka, a pogotovo njegova sjeverna i zapadna strana prebogati su raznolikom vegetacijom. Ondje raste čak 703 biljnih vrsta od čega je 15 endemičnih i 53 ugrožene. Najrasprostranjenije su šume planike, crnike i alepskog bora a lastovska osobitost je trava trsovez. 
