Najistureniji naseljeni otok: Otok Lastovo ubraja se u grupu južnodalmatinskih otoka i naš je najistureniji naseljeni otok. Kao biserje, uz njega se nanizalo još 45 otočića i hridi. Sve ljepši od ljepšega. Ukupno njih 46!
Otok Lastovo se u pisanim dokumentima prvi puta spominje u 6. stoljeću kada ga je leksikograf Stjepan iz Bizanta nazvao Ladesta i Ladeston. Izvor koji je on koristio je bio Theopompus; grčki povjesničar i govornik rođen 380 godina prije nove ere.
Iako najstariji pisani dokument o Lastovu datira iz 6. stoljeća, tragovi prisutnosti čovjeka na Lastovu - pronađeni u Račjoj špilji, ukazuju na stalnu prisutnost čovjeka već od kamenog doba (8500 prije krista).
I dok su drugdje pokladni ilitiga fašnički običaji više-manje samo maskirane povorke i ludovanje, Poklad je na Lastovu prava, vjekovima sačuvana izvorna pučka višednevna predstava. Sve se odvija po strogom, stoljećima starom ritualu, a u spomen na događaj iz 1483. godine nad su Katalani (zajedničko ime za Katalonce, Sicilijance i druge plaćenike) naumili napasti, opljačkati i pokoriti Lastovo koje je tada bilo u sklopu Dubrovačke republike.
Slika vrijedi 1000 riječi... Zar ne? A koliko onda vrijedi kvalitetan video? Provjetrite.
Ekipa iz hotela Solitudo je napravila dva prekrasna video spota. Jedan je o Lastovu a drugi o lastovskom podmorju. Preporučamo!
Obavezna literatura prije dolaska na Lastovo.
There are no translations available.
Čak 46 uvala, isto toliko crkvica, toliko pitomih polja, bujno raslinje i neveliki brežuljci u unutrašnjosti otoka Lastova izazov su za sve one koji od ljetovanja ne traže samo more i sunce već preferiraju aktivni odmor.
FESTIVAL. Odlično je bilo svih minulih ljeta, a ove godine od 29. srpnja do 1. kolovoza bit će na Lastovu stvarno nezaboravno - jer tada će se održati 10 jubilarni ljetni glazbeni festival.
Otočić Sušac udaljen je oko 13 nautičkih milja od zapadnih obala Lastova. Južnozapadne obale su mu strme i sure, a ostali dio je blag i brežuljkast.
Vegetacija je prilično oskudna jer su padaline izuzetno rijetke – pa mu odatle vjerojatno i potječe ime. More oko Sušca ima prozirnost i do 30 metara. Na otoku je više pitomih uvala idealnih za kupanje i ronjenje.
Sudbonosno DA. Možda više od svih reklamnih slogana o ljepoti i ugodi Lastova, svjedoči za neupućene u prvi mah neočekivani podatak. Naime, posljednjih su godina ondje učestala vjenčanja - i to ne samo mještana, što je uostalom i za očekivati, već je sve više onih koji dolaze iz drugih sredina da baš ovdje dožive svoj najsvečaniji i najljepši dan u životu i prisegnu na ljubav „dok ih smrt ne rastavi“.
BRAČNI ZAVJETI. Većina mladenaca se odlučuje da prisegnu na vjernost i ljubav u prelijepoj, kamenoj, višestoljetnoj župnoj crkvi Sv..Kuzme i Damjana, ali bilo je i onih koji su se vjenčali u nekoj od pitomih i skrovitih uvala.
Zaštita neba. Otok Lastovo i arhipelag oko njega, uronjeni u more, udaljeni od kopna i svih mogućih, pa i svjetlosnih zagađenja dojmljiv su doživljaj. Svi oni koji su ondje bili, posvjedočit će, da nigdje drugdje nisu vidjeli noćno nebo tako osuto zvijezdama. Milijuni zvijezda…. ostavljaju promatrača bez daha. Taj laički dojam potvrdili su tijekom 2008 slovenski astrofotografi Mikuz Herman i Andrej Mohar. Čak su obznanili da je Lastovo lokacija s vjerojatno najboljim Europskim nebom pa time podesna za postavljanje teleskopa i promatranje.
Palagruža se ne zaboralja! Najatraktivniji izlet sa Lastova svakako je odlazak na 48Km (26NM) udaljenu Palagružu. Iako to nije ni lak pa ni jeftin put jer morate iznajmiti dobro opremljenu brodicu sa vještom posadom nemojte dvojiti. Svakako se isplati. Izlet je to koji ćete zauvijek pamtiti. Obitelj Tina Frlana (+385.20.801.164) najpouzdaniji je izbor. Imaju siguran i brz brod te su prvorazredni poznavaoci svih tajni mora. Oni će se pobrinuti za sve – i prijevoz i hranu!
Distinguishing features of Lastovo architecture are stone houses with imaginative chimneys – called ‘fumar’ (pl. fumari, lat. Fum – smoke, vapor). Why the villagers have been investing – through the centuries - so much effort to build diverse chimneys is still a mystery, but the fact is that it is almost impossible to see two similar fumars (chimneys); especially if you are looking at old houses. Some of them even look like minarets – tall spires with onion-shaped crowns that are features of Islamic mosques.
ŠUME Lastovo je uz Mljet naš najšumovitiji otok. Nažalost posljednjih desetljeća na njegovoj južnoj strani haralo je nekoliko požara koji su opustošili šume crnike i bora. No središte otoka, a pogotovo njegova sjeverna i zapadna strana prebogati su raznolikom vegetacijom. Ondje raste čak 703 biljnih vrsta od čega je 15 endemičnih i 53 ugrožene. Najrasprostranjenije su šume planike, crnike i alepskog bora a lastovska osobitost je trava trsovez.
Otok Lastovo se u pisanim dokumentima prvi puta spominje u 6. stoljeću kada ga je leksikograf Stjepan iz Bizanta nazvao Ladesta i Ladeston. Izvor koji je on koristio je bio 
I dok su drugdje pokladni ilitiga fašnički običaji više-manje samo maskirane povorke i ludovanje, Poklad je na Lastovu prava, vjekovima sačuvana izvorna pučka višednevna predstava. Sve se odvija po strogom, stoljećima starom ritualu, a u spomen na događaj iz 1483. godine nad su Katalani (zajedničko ime za Katalonce, Sicilijance i druge plaćenike) naumili napasti, opljačkati i pokoriti Lastovo koje je tada bilo u sklopu Dubrovačke republike. 
Čak 46 uvala, isto toliko crkvica, toliko pitomih polja, bujno raslinje i neveliki brežuljci u unutrašnjosti otoka Lastova izazov su za sve one koji od ljetovanja ne traže samo more i sunce već preferiraju aktivni odmor. 
Sudbonosno DA. Možda više od svih reklamnih slogana o ljepoti i ugodi Lastova, svjedoči za neupućene u prvi mah neočekivani podatak. Naime, posljednjih su godina ondje učestala vjenčanja - i to ne samo mještana, što je uostalom i za očekivati, već je sve više onih koji dolaze iz drugih sredina da baš ovdje dožive svoj najsvečaniji i najljepši dan u životu i prisegnu na ljubav „dok ih smrt ne rastavi“.
Zaštita neba. Otok Lastovo i arhipelag oko njega, uronjeni u more, udaljeni od kopna i svih mogućih, pa i svjetlosnih zagađenja dojmljiv su doživljaj. Svi oni koji su ondje bili, posvjedočit će, da nigdje drugdje nisu vidjeli noćno nebo tako osuto zvijezdama. Milijuni zvijezda…. ostavljaju promatrača bez daha. Taj laički dojam potvrdili su tijekom 2008 slovenski astrofotografi Mikuz Herman i Andrej Mohar. Čak su obznanili da je Lastovo lokacija s vjerojatno najboljim Europskim nebom pa time podesna za postavljanje teleskopa i promatranje.
Palagruža se ne zaboralja! Najatraktivniji izlet sa Lastova svakako je odlazak na 48Km (26NM) udaljenu Palagružu. Iako to nije ni lak pa ni jeftin put jer morate iznajmiti dobro opremljenu brodicu sa vještom posadom nemojte dvojiti. Svakako se isplati. Izlet je to koji ćete zauvijek pamtiti. Obitelj Tina Frlana (+385.20.801.164) najpouzdaniji je izbor. Imaju siguran i brz brod te su prvorazredni poznavaoci svih tajni mora. Oni će se pobrinuti za sve – i prijevoz i hranu!
ŠUME Lastovo je uz Mljet naš najšumovitiji otok. Nažalost posljednjih desetljeća na njegovoj južnoj strani haralo je nekoliko požara koji su opustošili šume crnike i bora. No središte otoka, a pogotovo njegova sjeverna i zapadna strana prebogati su raznolikom vegetacijom. Ondje raste čak 703 biljnih vrsta od čega je 15 endemičnih i 53 ugrožene. Najrasprostranjenije su šume planike, crnike i alepskog bora a lastovska osobitost je trava trsovez. 
