Park prirode O prirodnim ljepotama otoka Lastova i arhipelaga oko njega najbolje svjedoči podatak da je 2007. Sabor proglasio čitavo područje od 195 km2 parkom prirode...
Otok Lastovo se u pisanim dokumentima prvi puta spominje u 6. stoljeću kada ga je leksikograf Stjepan iz Bizanta nazvao Ladesta i Ladeston. Izvor koji je on koristio je bio Theopompus; grčki povjesničar i govornik rođen 380 godina prije nove ere.
Iako najstariji pisani dokument o Lastovu datira iz 6. stoljeća, tragovi prisutnosti čovjeka na Lastovu - pronađeni u Račjoj špilji, ukazuju na stalnu prisutnost čovjeka već od kamenog doba (8500 prije krista).
PODMORJE. Zahvaljujući obilju zooplanktona more oko otoka Lastova jedno je od ribom najbogatijih područja na Jadranu. Poznato je po kolonijama brkatog jastoga, hlapovima, sovicama, zatim škrpinama, gofovima, kernjama, zubacima, kantorima... Ondje se lovi i plava riba. Mještani svjedoče da je na južnim stranama otoka u blizini spilje Medvjedine još ne tako davno živjela i sredozemna medvjedica.
Slika vrijedi 1000 riječi... Zar ne? A koliko onda vrijedi kvalitetan video? Provjetrite.
Ekipa iz hotela Solitudo je napravila dva prekrasna video spota. Jedan je o Lastovu a drugi o lastovskom podmorju. Preporučamo!
Obavezna literatura prije dolaska na Lastovo.
Naselje od 30-tak kuća u uvali Lučica povijesno je zaštićeni lokalitet.Izvorno je to bilo ribarsko naselje sa kućama koje su služile za pohranu ribarskog pribora i opreme. Nepun je kilometar udaljena od glavnog mjesta. Dolazi se asfaltnom cestom ili 400 m dugim puteljkom kroz šumu.
Čak 46 uvala, isto toliko crkvica, toliko pitomih polja, bujno raslinje i neveliki brežuljci u unutrašnjosti otoka Lastova izazov su za sve one koji od ljetovanja ne traže samo more i sunce već preferiraju aktivni odmor.
Zaštita neba. Otok Lastovo i arhipelag oko njega, uronjeni u more, udaljeni od kopna i svih mogućih, pa i svjetlosnih zagađenja dojmljiv su doživljaj. Svi oni koji su ondje bili, posvjedočit će, da nigdje drugdje nisu vidjeli noćno nebo tako osuto zvijezdama. Milijuni zvijezda…. ostavljaju promatrača bez daha. Taj laički dojam potvrdili su tijekom 2008 slovenski astrofotografi Mikuz Herman i Andrej Mohar. Čak su obznanili da je Lastovo lokacija s vjerojatno najboljim Europskim nebom pa time podesna za postavljanje teleskopa i promatranje.
Otočić Sušac udaljen je oko 13 nautičkih milja od zapadnih obala Lastova. Južnozapadne obale su mu strme i sure, a ostali dio je blag i brežuljkast.
Vegetacija je prilično oskudna jer su padaline izuzetno rijetke – pa mu odatle vjerojatno i potječe ime. More oko Sušca ima prozirnost i do 30 metara. Na otoku je više pitomih uvala idealnih za kupanje i ronjenje.
Sudbonosno DA. Možda više od svih reklamnih slogana o ljepoti i ugodi Lastova, svjedoči za neupućene u prvi mah neočekivani podatak. Naime, posljednjih su godina ondje učestala vjenčanja - i to ne samo mještana, što je uostalom i za očekivati, već je sve više onih koji dolaze iz drugih sredina da baš ovdje dožive svoj najsvečaniji i najljepši dan u životu i prisegnu na ljubav „dok ih smrt ne rastavi“.
BRAČNI ZAVJETI. Većina mladenaca se odlučuje da prisegnu na vjernost i ljubav u prelijepoj, kamenoj, višestoljetnoj župnoj crkvi Sv..Kuzme i Damjana, ali bilo je i onih koji su se vjenčali u nekoj od pitomih i skrovitih uvala.
BLAGA KLIMA More je za Lastovce ne samo ljepota, vodena njiva koja ih hrani, već doslovce izvor sveg života - određuje i vjetrove i kišu i sunce! Najbolji je prirodni termostat. Ljeta su ondje stoga topla ali ne prevruća (prosječna temperatura u kolovozu je 24,9 stupnjeva C) a zime blage (prosjek u siječnju je 8,3 stupnjeva C). Jeseni su baš stoga toplije stoga od proljeća.
Obilnije kiše padaju tijekom zimskih mjeseci, a suha i sunčana razdoblja (čak 2700 sunčanih sati godišnje) su u čitavom preostalom dijelu godine. Godišnja vlažnost zraka iznosi oko 68%.
Palagruža se ne zaboralja! Najatraktivniji izlet sa Lastova svakako je odlazak na 48Km (26NM) udaljenu Palagružu. Iako to nije ni lak pa ni jeftin put jer morate iznajmiti dobro opremljenu brodicu sa vještom posadom nemojte dvojiti. Svakako se isplati. Izlet je to koji ćete zauvijek pamtiti. Obitelj Tina Frlana (+385.20.801.164) najpouzdaniji je izbor. Imaju siguran i brz brod te su prvorazredni poznavaoci svih tajni mora. Oni će se pobrinuti za sve – i prijevoz i hranu!
Lastovski fumari: Prepoznatljiva osobina, svojevrsni pečat lastovskih vizura su kamene kuće sa maštovitim dimnjacima – tzv fumarima. Nitko ne zna zašto su se mještani stoljećima trudili da na svojim krovovima podignu što raznovrsnije dimnjake, ali je činjenica da ćete na otoku, pogotovo među starijim kućama rijetko gdje vidjeti dva slična fumara.
ŠUME Lastovo je uz Mljet naš najšumovitiji otok. Nažalost posljednjih desetljeća na njegovoj južnoj strani haralo je nekoliko požara koji su opustošili šume crnike i bora. No središte otoka, a pogotovo njegova sjeverna i zapadna strana prebogati su raznolikom vegetacijom. Ondje raste čak 703 biljnih vrsta od čega je 15 endemičnih i 53 ugrožene. Najrasprostranjenije su šume planike, crnike i alepskog bora a lastovska osobitost je trava trsovez.
PODMORJE. Zahvaljujući obilju zooplanktona more oko otoka Lastova jedno je od ribom najbogatijih područja na Jadranu. Poznato je po kolonijama brkatog jastoga, hlapovima, sovicama, zatim škrpinama, gofovima, kernjama, zubacima, kantorima... Ondje se lovi i plava riba. Mještani svjedoče da je na južnim stranama otoka u blizini spilje Medvjedine još ne tako davno živjela i sredozemna medvjedica.
Otok Lastovo se u pisanim dokumentima prvi puta spominje u 6. stoljeću kada ga je leksikograf Stjepan iz Bizanta nazvao Ladesta i Ladeston. Izvor koji je on koristio je bio 
PODMORJE. Zahvaljujući obilju zooplanktona more oko otoka Lastova jedno je od ribom najbogatijih područja na Jadranu. Poznato je po kolonijama brkatog jastoga, hlapovima, sovicama, zatim škrpinama, gofovima, kernjama, zubacima, kantorima... Ondje se lovi i plava riba. Mještani svjedoče da je na južnim stranama otoka u blizini spilje Medvjedine još ne tako davno živjela i sredozemna medvjedica. 
Naselje od 30-tak kuća u uvali Lučica povijesno je zaštićeni lokalitet.Izvorno je to bilo ribarsko naselje sa kućama koje su služile za pohranu ribarskog pribora i opreme. Nepun je kilometar udaljena od glavnog mjesta. Dolazi se asfaltnom cestom ili 400 m dugim puteljkom kroz šumu.
Čak 46 uvala, isto toliko crkvica, toliko pitomih polja, bujno raslinje i neveliki brežuljci u unutrašnjosti otoka Lastova izazov su za sve one koji od ljetovanja ne traže samo more i sunce već preferiraju aktivni odmor. 
Zaštita neba. Otok Lastovo i arhipelag oko njega, uronjeni u more, udaljeni od kopna i svih mogućih, pa i svjetlosnih zagađenja dojmljiv su doživljaj. Svi oni koji su ondje bili, posvjedočit će, da nigdje drugdje nisu vidjeli noćno nebo tako osuto zvijezdama. Milijuni zvijezda…. ostavljaju promatrača bez daha. Taj laički dojam potvrdili su tijekom 2008 slovenski astrofotografi Mikuz Herman i Andrej Mohar. Čak su obznanili da je Lastovo lokacija s vjerojatno najboljim Europskim nebom pa time podesna za postavljanje teleskopa i promatranje.
Sudbonosno DA. Možda više od svih reklamnih slogana o ljepoti i ugodi Lastova, svjedoči za neupućene u prvi mah neočekivani podatak. Naime, posljednjih su godina ondje učestala vjenčanja - i to ne samo mještana, što je uostalom i za očekivati, već je sve više onih koji dolaze iz drugih sredina da baš ovdje dožive svoj najsvečaniji i najljepši dan u životu i prisegnu na ljubav „dok ih smrt ne rastavi“.
Palagruža se ne zaboralja! Najatraktivniji izlet sa Lastova svakako je odlazak na 48Km (26NM) udaljenu Palagružu. Iako to nije ni lak pa ni jeftin put jer morate iznajmiti dobro opremljenu brodicu sa vještom posadom nemojte dvojiti. Svakako se isplati. Izlet je to koji ćete zauvijek pamtiti. Obitelj Tina Frlana (+385.20.801.164) najpouzdaniji je izbor. Imaju siguran i brz brod te su prvorazredni poznavaoci svih tajni mora. Oni će se pobrinuti za sve – i prijevoz i hranu!
ŠUME Lastovo je uz Mljet naš najšumovitiji otok. Nažalost posljednjih desetljeća na njegovoj južnoj strani haralo je nekoliko požara koji su opustošili šume crnike i bora. No središte otoka, a pogotovo njegova sjeverna i zapadna strana prebogati su raznolikom vegetacijom. Ondje raste čak 703 biljnih vrsta od čega je 15 endemičnih i 53 ugrožene. Najrasprostranjenije su šume planike, crnike i alepskog bora a lastovska osobitost je trava trsovez. 
